„Nemoj toliko kafe, nije dobra za srce.“

Koliko puta ste to čuli?

S druge strane, posljednjih godina sve češće se pojavljuju istraživanja koja kafu povezuju s manjim rizikom od pojedinih bolesti i čak nižom smrtnošću.

Pa šta je istina?

Najnoviji pregled Američkog udruženja za srce iz 2026. godine zaključuje da za većinu zdravih odraslih osoba umjeren unos kofeina iz kafe ne povećava kardiovaskularni rizik, dok neka istraživanja čak povezuju umjerenu konzumaciju sa povoljnijim zdravstvenim ishodima.

Ali postoji nekoliko važnih „ali“.

Koliko kafe je zapravo previše?

Američko udruženje za srce navodi da je za većinu odraslih osoba unos do oko 400 mg kofeina dnevno uglavnom siguran.

To približno odgovara nekoliko standardnih šoljica kafe, mada količina kofeina jako zavisi od vrste i načina pripreme.

Dakle, nije isto popiti:

dvije male domaće kafe

i

pet ogromnih kafe-napitaka s dodatnim espresso shotovima.

Dvije do tri šoljice dnevno možda su „slatka tačka“

Jedno veliko istraživanje objavljeno 2026. godine posebno je analiziralo nezaslađenu i zaslađenu kafu.

Rezultati su pokazali da je nezaslađena kafa u količini od oko dvije do tri šoljice dnevno bila povezana s približno 15% manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na ljude koji nisu pili kafu.

Zanimljivo je da ista korist nije jasno pronađena kod kafe s mnogo šećera ili umjetnih zaslađivača.

To nam daje važan detalj:

problem možda nije kafa – nego ono što u nju ubacimo.

Kafa je povezana i s manjom ukupnom smrtnošću

Velika američka studija na više od 46.000 odraslih osoba također je pronašla nižu ukupnu smrtnost među ljudima koji su pili kafu.

Najpovoljniji rezultati ponovo su se pojavljivali kod obične crne kafe ili kafe s vrlo malo dodanog šećera i zasićenih masti.

Kod osoba koje su pile oko dvije do tri šoljice dnevno zabilježena je približno 17% niža ukupna smrtnost u odnosu na one koji nisu pili kafu.

Ali važno je naglasiti: ovo je opservacijsko istraživanje.

Ne dokazuje da je kafa sama po sebi produžila život.

A šta je sa srcem?

Godinama se vjerovalo da kafa i kofein nužno opterećuju srce.

Danas je slika mnogo složenija.

Nova meta-analiza iz 2026. godine, koja je uključila više od 650.000 ljudi, pronašla je da je umjerena konzumacija od približno dvije do četiri šoljice kafe dnevno bila povezana s manjim rizikom od razvoja srčane slabosti.

Najveća korist u toj analizi pojavila se otprilike oko jedne do dvije šoljice dnevno.

Ipak, autori su kvalitet dokaza ocijenili kao nizak, pa rezultat treba tumačiti kao povezanost, ne kao dokaz da kafa liječi ili sprečava bolest.

„Ali meni kafa odmah digne pritisak“

I to se zaista može dogoditi.

Kofein može kratkotrajno povećati krvni pritisak, posebno kod ljudi koji ga ne konzumiraju redovno.

Kod ljudi koji svakodnevno piju kafu tijelo često razvije određenu toleranciju na taj efekat.

Zbog toga osoba koja ima hipertenziju ne mora automatski zauvijek izbaciti kafu, ali ima smisla vidjeti kako njeno vlastito tijelo reaguje.

Ako izmjerite pritisak prije kafe i ponovo nakon nje, možete dobiti korisniju informaciju nego iz bilo koje Facebook rasprave.

A puls i preskakanje srca?

Neki ljudi nakon kafe osjete:

• ubrzan rad srca
• nemir
• drhtanje
• osjećaj „preskakanja“
• anksioznost.

To je stvarno i takvim ljudima veća količina kofeina očigledno ne odgovara.

Ali na nivou populacije noviji podaci ne podržavaju jednostavnu tvrdnju da umjereno ispijanje kafe izaziva srčane bolesti kod zdravih odraslih osoba.

Individualna osjetljivost na kofein veoma se razlikuje.

Najveću razliku možda pravi ono što dodamo u šolju

Crna kafa ima vrlo malo kalorija.

Ali situacija se potpuno mijenja kada u nju dodamo:

šećer, sirupe, šlag, punomasno mlijeko ili vrhnje.

Jedna kafa tada može postati desert od nekoliko stotina kalorija.

U američkoj studiji korist povezana s kafom bila je izraženija upravo kada napitak nije sadržavao mnogo dodanog šećera i zasićenih masti.

Zato nije isto reći:

„pijem tri kafe dnevno“

ako jedna osoba pije tri crne kafe, a druga tri velika slatka napitka sa sirupom.

Šta je s domaćom, turskom kafom?

Ovdje postoji zanimljiv detalj.

Nefiltrirana kafa – poput domaće, turske ili kafe iz french pressa – sadrži više prirodnih spojeva poput cafestola i kahweola nego kafa koja prolazi kroz papirni filter.

Ti spojevi mogu kod većih količina povećati LDL holesterol.

Zato osoba koja već ima vrlo visok LDL i pije mnogo nefiltrirane kafe može imati koristi od toga da dio kafe zamijeni filtriranom.

To ipak ne znači da jedna ili dvije domaće kafe dnevno automatski predstavljaju zdravstveni problem.

Kada kafa postaje loša navika?

Najčešće kada počne kvariti nešto drugo.

Ako zbog kafe:

ne možete zaspati, spavate pet sati, imate palpitacije, nervozu, žgaravicu ili morate stalno povećavati količinu da biste normalno funkcionisali,

onda nije bitno što je prosječna populacija u studijama imala dobre rezultate.

Vama očigledno ne odgovara ta količina.

Kofein može djelovati satima, zbog čega kafa kasno poslijepodne ili navečer kod osjetljivih ljudi može ozbiljno poremetiti san.

A loš san sam po sebi nije dobar ni za srce, ni za pritisak, ni za metabolizam.

Znači li to da trebamo početi piti kafu radi zdravlja?

Ne.

Ako ne volite kafu, nema razloga početi je piti zato što je nekoliko studija pronašlo povezanost s boljim ishodima.

Ali isto tako, zdrava osoba koja uživa u dvije ili tri šoljice dnevno nema dobar razlog osjećati krivicu samo zato što pije kafu.

Za većinu ljudi najvažnije je:

umjerena količina, malo ili nimalo šećera i pratiti kako organizam reaguje.

Pa je li kafa zdrava ili nije?

Najpošteniji odgovor danas je:

za većinu zdravih odraslih ljudi umjerena količina kafe može biti dio zdrave prehrane.

Najnoviji podaci čak povezuju otprilike dvije do tri šoljice nezaslađene kafe dnevno s povoljnijim kardiovaskularnim ishodima.

Ali to nije dozvola da svako popije šest kafa dnevno.

Nekome dvije kafe odgovaraju savršeno.

Neko nakon jedne ima lupanje srca i ne može spavati.

A sada pitanje oko kojeg će se teško svi složiti: