Punomasno mlijeko, sir i drugi mliječni proizvodi godinama se često posmatraju s oprezom zbog sadržaja zasićenih masti i njihovog mogućeg uticaja na holesterol i zdravlje srca.
Međutim, novo randomizirano istraživanje sa Univerziteta u Torontu donosi zanimljive rezultate koji pokazuju da priča možda nije tako jednostavna.
Istraživači su tokom 12 sedmica pratili odrasle osobe s viškom kilograma ili gojaznošću i ispitivali šta se događa kada u svakodnevnu ishranu uključe tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda.
Tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda dnevno
U istraživanju su učestvovale 74 osobe prosječne dobi oko 36 godina.
Podijeljene su u tri grupe. Jedna grupa ograničila je unos mliječnih proizvoda i kalorija, dok su druge dvije svakodnevno konzumirale po tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda. Jedna od tih grupa istovremeno je prilagodila ostatak ishrane kako ukupni unos energije ne bi porastao, dok druga nije imala ograničenje kalorija.
Među proizvodima koje su dobijali bili su punomasno mlijeko i drugi mliječni proizvodi s prirodnim sadržajem mliječne masti.
Šta se dogodilo s holesterolom?
Nakon 12 sedmica istraživači nisu pronašli značajne razlike u holesterolu u krvi između grupa koje su svakodnevno konzumirale punomasne mliječne proizvode i grupe s malim unosom mliječnih proizvoda.
Također nisu zabilježene značajne negativne promjene u tjelesnoj masi, količini masnog tkiva, metabolizmu energije ili inzulinskoj rezistenciji kod osoba koje su unosile tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda dnevno.
To je zanimljivo jer su upravo zasićene masti u mliječnim proizvodima jedan od razloga zbog kojih se tradicionalno preporučuju nemasne ili manje masne varijante.
Zabilježene i neke povoljne promjene
U grupi koja je mogla slobodno jesti, ali je dnevno unosila tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda, istraživači su nakon 12 sedmica zabilježili i mali pad sistoličkog krvnog pritiska.
U grupama s većim unosom mliječnih proizvoda povećao se i unos proteina, kalcija i vitamina D.
Ipak, rezultati ne znače da punomasni sir i mlijeko treba jesti u neograničenim količinama.
Zašto rezultati ne znače da su zasićene masti bezopasne?
Studija je trajala samo 12 sedmica i uključivala relativno mali broj učesnika. Zbog toga se iz nje ne može zaključiti kako bi veliki unos punomasnih mliječnih proizvoda djelovao tokom mnogo godina niti kod svih grupa ljudi.
Također je važno posmatrati cjelokupnu prehranu. Sir, mlijeko ili jogurt nisu samo izvor zasićenih masti – sadrže i proteine, kalcij, vitamine i druge sastojke, pa njihov učinak na organizam može biti drugačiji od učinka iste količine zasićenih masti iz neke druge hrane.
Autori zato zaključuju da se redovna konzumacija punomasnih mliječnih proizvoda može uklopiti u zdrav način ishrane, ali ne tvrde da su sve preporuke o ograničavanju zasićenih masti zastarjele.
Treba li sada preći na punomasno mlijeko?
Ne postoji jedan odgovor koji odgovara svima.
Osobe koje imaju povišen LDL holesterol, kardiovaskularnu bolest ili su dobile posebne prehrambene preporuke od ljekara ne bi trebale mijenjati svoju ishranu samo na osnovu jednog istraživanja.
Za većinu ljudi važnija je ukupna slika prehrane – koliko jedu povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe i visoko prerađene hrane – nego samo pitanje je li jedan pojedinačni mliječni proizvod punomasan ili nemasan.
Ipak, ovo istraživanje dodaje još jedan zanimljiv podatak rastućem broju studija koje pokazuju da punomasni mliječni proizvodi možda nemaju tako jednostavan odnos s tjelesnom težinom i holesterolom kako se nekada pretpostavljalo.
