Malo koja namirnica izaziva toliko potpuno suprotnih mišljenja kao mlijeko.

Jedni su odrasli uz čašu mlijeka svaki dan i uvjereni su da bez njega nema jakih kostiju.

Drugi tvrde:

„Čovjek je jedino biće koje pije mlijeko druge vrste i nakon djetinjstva.“

Treći su ga potpuno izbacili jer im smeta probavi ili zato što smatraju da mliječne proizvode odrasli ljudi uopće ne trebaju.

Pa šta kaže nauka?

Odgovor je manje dramatičan nego što bi obje strane željele:

mlijeko nije neophodno za svakog čovjeka, ali može biti vrlo koristan izvor proteina, kalcija, vitamina B12 i drugih nutrijenata – posebno u starijoj dobi.

Nakon 50. godine kosti postaju važnija tema

S godinama se koštana masa prirodno smanjuje.

Kod žena se gubitak kosti može ubrzati nakon menopauze zbog pada estrogena, dok i kod muškaraca s godinama raste rizik od osteoporoze i prijeloma.

Kalcij i vitamin D zato ostaju važni tokom cijelog života.

Mlijeko i jogurt predstavljaju praktičan način da se kalcij unese hranom, ali nisu jedini način.

Kalcija ima i u:

• određenom zelenom povrću
• sardini s kostima
• nekim vrstama tofua
• obogaćenim biljnim napicima
• sezamu i tahiniju
• drugim namirnicama.

Dakle, moguće je imati dovoljno kalcija i bez mlijeka.

Ali mlijeko nije samo kalcij

Čaša mlijeka donosi i kvalitetne proteine.

To postaje posebno zanimljivo nakon 50. ili 60. godine jer ljudi počinju postepeno gubiti mišićnu masu.

Dovoljan unos proteina, zajedno s treningom snage i fizičkom aktivnošću, važan je za očuvanje mišića i funkcionalnosti.

Zato su mlijeko, jogurt, kefir i slični proizvodi za neke ljude jednostavan način da u obrok dodaju i proteine i kalcij.

„Ali odrasli ljudi ne mogu probaviti mlijeko“

Neki zaista ne mogu – ili barem ne mogu dobro.

Razlog je laktoza, prirodni šećer u mlijeku.

Za njenu razgradnju potreban je enzim laktaza.

Kod dijela ljudi aktivnost laktaze nakon djetinjstva opada, pa veća količina mlijeka može izazvati:

• nadutost
• grčeve
• gasove
• proljev.

To se naziva intolerancija na laktozu.

Ali intolerancija na laktozu nije isto što i alergija na mlijeko, niti znači da osoba mora automatski izbaciti svaki mliječni proizvod.

Jogurt i tvrdi sirevi često imaju manje laktoze i neki ih ljudi podnose mnogo bolje.

Da li mlijeko zaista sprečava prijelome?

Tu priča postaje zanimljivija.

Iako je kalcij važan za kosti, samo povećavanje unosa mlijeka ne znači automatski da će čovjek izbjeći prijelom kuka.

Zdravlje kostiju zavisi i od:

vitamina D, fizičke aktivnosti, mišićne snage, hormona, pušenja, alkohola, genetike i ukupne prehrane.

Zato je previše jednostavno reći:

„Pijte mlijeko i nećete dobiti osteoporozu.“

Ali jednako je pretjerano tvrditi da mlijeko nema nikakvu vrijednost za kosti.

A šta je s tvrdnjom da mlijeko „zakiseljava organizam“?

To je jedna od čestih internet tvrdnji.

Ideja glasi da mlijeko navodno „zakiseli tijelo“, pa organizam mora izvlačiti kalcij iz kostiju kako bi neutralizirao kiselost.

Ljudsko tijelo, međutim, veoma strogo reguliše pH krvi pomoću pluća i bubrega.

Hrana može mijenjati pH urina, ali zdrava prehrana ne mijenja pH krvi na način kako to često predstavljaju popularni „alkalni“ režimi prehrane.

Zato tvrdnja da mlijeko „izvlači kalcij iz kostiju zato što zakiseljava tijelo“ nema dobru naučnu osnovu.

Punomasno ili nemasno?

I ovo će podijeliti ljude.

Punomasno mlijeko sadrži više kalorija i zasićenih masti.

Osobama koje imaju visok LDL holesterol ili već unose dosta zasićenih masti iz mesa, sira, maslaca i drugih namirnica može više odgovarati mlijeko s manjim udjelom masti.

S druge strane, kod zdrave osobe ukupni prehrambeni obrazac važniji je od toga je li jedna čaša mlijeka 1,5 ili 3,2 posto masnoće.

A biljno „mlijeko“?

Bademov, zobeni, sojin i drugi biljni napici postali su veoma popularni.

Ali nutritivno nisu svi jednaki kravljem mlijeku.

Sojin napitak obično ima znatno više proteina od bademovog ili rižinog.

Ako birate biljni napitak kao zamjenu za mlijeko, vrijedi pogledati:

koliko ima proteina, je li obogaćen kalcijem i vitaminom D te koliko ima dodanog šećera.

Neki proizvodi izgledaju zdravo, a zapravo imaju vrlo malo proteina i dosta šećera.

Treba li onda svako nakon 50. piti mlijeko?

Ne.

Ako ne volite mlijeko, ne podnosite ga ili kalcij i proteine unosite iz drugih kvalitetnih izvora, nema razloga da se silite.

Ali ako ga dobro podnosite i volite, nema dobrog razloga da ga izbacite samo zato što ste čuli da „odrasli ljudi ne trebaju piti mlijeko“.

Za mnoge ljude mliječni proizvodi mogu biti vrlo praktičan dio prehrane, posebno zbog kombinacije:

proteina, kalcija, vitamina B12 i drugih nutrijenata.

A šta je s pričom „naši stari su pili mlijeko cijeli život“?

To je tačno za dio populacije, ali ne dokazuje da je mlijeko neophodno.

Isto tako, činjenica da neki ljudi ne piju mlijeko i imaju odlične kosti ne dokazuje da je mlijeko beskorisno.

Kao i kod većine prehrambenih rasprava, problem nastaje kada iz jedne lične priče pokušamo napraviti pravilo za sve.

Najpošteniji zaključak

Mlijeko nije čudesna hrana bez koje će se kosti raspasti.

Ali nije ni „hrana za bebe“ koju odrasli ljudi moraju izbjegavati.

Ako ga dobro podnosite, može biti koristan dio zdrave prehrane.

Ako ga ne pijete, iste nutrijente možete dobiti i iz drugih namirnica – samo ih treba svjesno nadoknaditi.

A sad pitanje koje će gotovo sigurno podijeliti ljude:

Treba li odrasla osoba uopće piti mlijeko – DA ili NE?