Mnogi početkom septembra polako završavaju sezonu u bašti. Paradajz, paprika i drugo ljetno povrće privode se kraju, gredice ostaju prazne i čeka se proljeće.

Međutim, septembar je zapravo odličan mjesec za novu sjetvu.

Zemlja je još uvijek zagrijana od ljeta, dani su blaži, a mnogim lisnatim i brzorastućim kulturama upravo odgovaraju niže temperature. Stručni vrtni vodiči za septembar preporučuju sjetvu špinata, zimske salate, rukole, rotkvica i drugih kultura koje mogu dati rod tokom jeseni ili prezimiti do proljeća.

1. Rotkvice – među najbržim izborima

Ako želite nešto što će brzo dati rezultat, rotkvica je jedan od najboljih izbora.

U dobrim uslovima pojedine sorte mogu biti spremne za berbu za svega 20 do 30 dana, pa sjetva početkom septembra može donijeti prve plodove već tokom oktobra.

Rotkvice čak više vole hladnije vrijeme nego velike ljetne vrućine.

Sjeme se može sijati direktno u rastresitu zemlju, a važno je održavati ravnomjernu vlagu dok biljke ne niknu.

2. Špinat posebno voli hladnije dane

Špinat je još jedna odlična kultura za početak jeseni.

Dobro uspijeva pri umjerenim temperaturama, a RHS navodi da se otporne sorte mogu sijati i tokom septembra.

Mladi listovi mogu se početi brati relativno brzo, a Agroklub navodi da se baby špinat može koristiti već oko 30 dana nakon sjetve.

Umjesto da iščupate cijelu biljku, možete odsijecati vanjske listove i tako produžiti berbu.

3. Rukola raste veoma brzo

Rukola je zahvalna jer joj ne treba mnogo prostora, pa se može uzgajati i u manjim baštama ili posudama.

Može se sijati početkom septembra, a mladi listovi često su spremni za berbu nakon nekoliko sedmica.

RHS preporučuje sjetvu rukole u augustu i septembru ako želite berbu koja se produžava prema zimi, posebno ako biljke kasnije možete zaštititi.

Ako je sijete u manjim količinama svakih desetak dana, možete produžiti period tokom kojeg imate svježe listove.

4. Zelena i zimska salata

Septembar je dobro vrijeme i za različite sorte salate.

Za jesensku sjetvu najbolje je birati sorte koje podnose kraći dan i niže temperature.

U zavisnosti od sorte, mlada salata može biti spremna za berbu za nekoliko sedmica, dok pojedine zimske sorte mogu ostati u bašti mnogo duže.

5. Matovilac

Matovilac je odlična kultura za hladniji dio godine.

Dobro podnosi niže temperature i često se koristi upravo za jesensku i zimsku proizvodnju.

Može se sijati na slobodne gredice nakon što uklonite ljetno povrće, a zajedno sa špinatom i zimskom salatom može vam obezbijediti svježe zeleno povrće kada je ostatak bašte već gotovo prazan.

6. Blitva

Blitva je znatno otpornija nego što mnogi misle.

Mlade listove možete koristiti tokom jeseni, a biljka u blažim uslovima može nastaviti rasti i nakon prvih hladnijih dana.

Agroklub je ubraja među kulture pogodne za septembarsku sjetvu, zajedno sa špinatom, rotkvicama i salatama.

7. Repa i daikon

Početak jeseni pogodan je i za određene vrste repe, posebno one kraće vegetacije.

U septembarskoj sjetvi spominju se klasična repa, rotkva i daikon, a treba birati sorte prilagođene jesenskoj proizvodnji.

Kod korjenastog povrća zemlja treba biti dovoljno rastresita da se korijen može pravilno razvijati.

8. Luk za narednu godinu

Septembar nije samo vrijeme za povrće koje ćete jesti za nekoliko sedmica.

Pred kraj mjeseca počinje i period sadnje određenih vrsta luka koje će prezimiti i nastaviti rast na proljeće.

RHS preporučuje sadnju prezimljujućih lučica tokom septembra, dok Agroklub navodi da se krajem mjeseca mogu saditi bijeli luk, kozjak i srebrenac.

Dakle, ovdje ne očekujte berbu u oktobru – ovo je ulaganje za narednu sezonu.

9. Kupusnjače – ali postoji jedna važna razlika

Kupus, kelj i slične vrste mogu se uzgajati tokom jeseni, ali početkom septembra nije svuda idealno vrijeme da ih tek tada sijete iz sjemena i očekujete velike glavice iste jeseni.

Mnogo je sigurnije saditi već pripremljene presadnice odgovarajućih jesenskih ili zimskih sorti.

RHS, primjerice, navodi da su proljetni kupusi posijani tokom jula ili augusta upravo u septembru spremni za presađivanje na stalno mjesto.

Šta uraditi prije sjetve?

Kada uklonite ostatke paradajza, paprike i drugih ljetnih kultura, prvo očistite gredicu od korova i bolesnih biljnih ostataka.

Zemlju zatim lagano prorahlite.

Nema potrebe svaku gredicu duboko prekopavati ako je zemljište već dobrog kvaliteta. Zreo kompost može se dodati tamo gdje je potrebno poboljšati strukturu i plodnost tla.

Nakon sjetve najvažnije je da se površinski sloj zemlje ne osuši dok sjeme klija.

Posebno početkom septembra, kada su dani još topli, možda ćete morati zalijevati češće.

Ne sijte sve odjednom

Kod rotkvica, rukole, špinata i salate vrlo praktičan trik je sukcesivna sjetva.

Umjesto da cijelu količinu posijete jednog dana, posijte prvi dio sada, a drugi desetak dana kasnije.

Tako nećete dobiti ogromnu količinu povrća odjednom, nego ćete produžiti period berbe.

Ovakav način sjetve preporučuje se posebno kod brzo rastućih lisnatih kultura.

Obratite pažnju gdje živite

Septembarska sjetva neće izgledati potpuno isto u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.

U toplijoj Hercegovini vegetacija može trajati mnogo duže nego u višim i hladnijim dijelovima Bosne, gdje prvi mraz može stići znatno ranije.

Zato za jesensku sjetvu birajte rane, jesenje i zimske sorte, a osjetljivije biljke po potrebi zaštitite agrotekstilom.

Ali jedno je sigurno – septembar nije kraj baštenske sezone.

Rotkvica, rukola, špinat i dio salata mogu vam dati nešto za jelo još ove jeseni, dok luk i prezimljujuće kulture već pripremaju baštu za naredno proljeće.