Većina ljudi kada razmišlja o zdravom snu prvenstveno obraća pažnju na to koliko sati spava. Međutim, istraživanja posljednjih godina ukazuju da bi još jedan detalj mogao biti veoma važan – koliko je naš ritam spavanja zapravo redovan.
Odlazak na spavanje i buđenje u potpuno različito vrijeme iz dana u dan povezuje se s većim rizikom od kardiovaskularnih problema, čak i kada se uzme u obzir prosječno trajanje sna.
Jedno veliko istraživanje objavljeno na podacima UK Biobanke obuhvatilo je više od 72.000 odraslih osoba čiji je san praćen uređajima na zglobu. Osobe s izrazito neredovnim obrascem spavanja imale su veći rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja, poput srčanog udara, zatajenja srca i moždanog udara, u odnosu na osobe s redovnijim snom.
Posebno je zanimljivo što dovoljno sati sna nije nužno potpuno poništilo povezanost izrazito neredovnog ritma s povećanim rizikom. Drugim riječima, nije važno samo koliko spavamo, nego bi moglo biti važno i kada spavamo.
Slične rezultate pokazalo je i ranije američko istraživanje na gotovo 2.000 osoba. U toj studiji učesnici s najvećim razlikama u vremenu odlaska na spavanje ili trajanju sna imali su više nego dvostruko veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti tokom praćenja u odnosu na grupu s najredovnijim obrascem spavanja. Istraživači pritom naglašavaju da je riječ o povezanosti, a ne dokazu da neredovan san sam po sebi direktno izaziva bolest.
Jedno od mogućih objašnjenja krije se u našem cirkadijalnom ritmu, odnosno unutrašnjem biološkom satu. Krvni pritisak, metabolizam, hormoni i brojne druge tjelesne funkcije mijenjaju se tokom dana i noći. Često pomjeranje vremena spavanja može remetiti taj prirodni ritam.
To, naravno, ne znači da će povremeni kasni odlazak na spavanje izazvati probleme sa srcem. Rezultati istraživanja odnose se na obrasce koji se ponavljaju tokom vremena.
Za većinu odraslih zato ostaje razuman cilj osigurati dovoljno sna, ali i, koliko životne obaveze dopuštaju, pokušati lijegati i ustajati približno u isto vrijeme svakog dana.
