Možete se osjećati potpuno zdravo, normalno raditi, hodati, trenirati i nemati nikakve tegobe – a da se u vašim arterijama već godinama razvijaju promjene koje povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.

Novo veliko međunarodno istraživanje pokazalo je da su aterosklerotski plakovi pronađeni kod čak 57,1% ispitanih odraslih osoba koje nisu imale poznatu kardiovaskularnu bolest.

Drugim riječima, više od polovine ljudi uključenih u istraživanje imalo je određeni stepen ateroskleroze, iako nisu imali dijagnozu niti simptome.

Više od 16.000 ljudi prošlo detaljna snimanja krvnih sudova

Istraživanje je obuhvatilo 16.808 odraslih osoba iz Danske i Španije, starosti između 18 i 70 godina.

Niko od učesnika ranije nije imao dijagnosticiranu aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest.

Ipak, kada su naučnici detaljno pregledali njihove krvne sudove, rezultat je bio iznenađujući:

57,1% ispitanika imalo je aterosklerotske plakove.

Podaci dolaze iz projekta REACT, jednog od najvećih istraživačkih programa koji pokušava otkriti koliko rano ateroskleroza zapravo počinje i može li se pronaći prije nego što izazove ozbiljne zdravstvene probleme.

Zašto je ateroskleroza toliko podmukla?

Ateroskleroza nastaje kada se u zidovima arterija postepeno nakupljaju masnoće, holesterol, kalcij i druge supstance.

Tako nastaje plak.

Tokom vremena plak može:

• suziti arteriju
• smanjiti protok krvi
• postati nestabilan
• puknuti i izazvati stvaranje krvnog ugruška.

Ako se takav ugrušak formira u arteriji koja hrani srce, posljedica može biti srčani udar.

Ako se problem dogodi u krvnom sudu koji opskrbljuje mozak, može nastati moždani udar.

Najveći problem je što čovjek može imati aterosklerozu godinama ili čak desetljećima bez ikakvih simptoma.

Plakovi pronađeni čak i kod osoba mlađih od 30 godina

Možda najiznenađujući rezultat istraživanja jeste činjenica da ateroskleroza nije bila rezervisana samo za starije ljude.

Kod osoba između 18 i 29 godina, otprilike jedna od 13 već je imala plak u najmanje jednoj pregledanoj arteriji.

To znači da proces može početi mnogo ranije nego što mnogi očekuju.

S godinama je učestalost naglo rasla.

Među osobama starosti 60 do 70 godina, ateroskleroza je pronađena kod približno devet od deset ispitanika.

Dakle, ono što u mladosti počinje kao relativno rijetka pojava, s godinama postaje izuzetno često.

Naučnici su pregledali arterije vrata, nogu i srca

Istraživači nisu procjenjivali rizik samo na osnovu krvnog pritiska ili holesterola.

Učesnicima su direktno pregledane:

karotidne arterije na vratu, femoralne arterije u nogama i koronarne arterije koje opskrbljuju srce.

Analizirani su i krvni biomarkeri, faktori kardiovaskularnog rizika, snimci mrežnice oka i drugi pokazatelji.

Cilj je bio pronaći samu bolest, a ne samo procijeniti vjerovatnoću da će se ona jednog dana razviti.

Uobičajena procjena rizika možda ne otkriva sve

Danas ljekari rizik od srčanog i moždanog udara najčešće procjenjuju na osnovu faktora kao što su:

• godine
• krvni pritisak
• LDL holesterol
• pušenje
• dijabetes
• druge bolesti
• porodična historija.

Takvi sistemi su vrlo korisni.

Međutim, REACT je pokazao da među ljudima koji na prvi pogled ne djeluju visoko rizično može postojati značajan broj onih koji već imaju plakove u arterijama.

Zbog toga istraživači ispituju mogućnost da se jednog dana prevencija više oslanja i na direktno snimanje krvnih sudova.

Ultrazvuk vrata i nogu mogao bi biti posebno zanimljiv

Jedan rezultat mogao bi imati praktičan značaj.

Veliki broj ljudi koji je imao plakove u koronarnim arterijama srca imao ih je i u karotidnim arterijama vrata ili femoralnim arterijama nogu.

A te krvne sudove moguće je relativno jednostavno pregledati ultrazvukom.

Za razliku od CT-a, ultrazvuk:

ne koristi ionizirajuće zračenje, relativno je brz i široko dostupan.

To je otvorilo pitanje bi li se u budućnosti određene grupe ljudi mogle pregledavati upravo na ovaj način.

Ali to ne znači da bi svi zdravi ljudi odmah trebali na snimanje

Ovdje je važno ne otići predaleko.

Činjenica da je kod velikog broja zdravih ljudi pronađen plak još uvijek ne dokazuje da će masovno snimanje svih odraslih smanjiti broj srčanih i moždanih udara.

Upravo to tek treba provjeriti.

Istraživači sada žele saznati hoće li rano otkrivanje ateroskleroze i agresivnije liječenje faktora rizika zaista dovesti do boljih ishoda.

Dakle, rezultat istraživanja je vrlo važan, ali još uvijek nije preporuka da svi ljudi bez simptoma moraju odmah raditi ultrazvuk ili CT arterija.

Muškarci razvijaju aterosklerozu ranije

Istraživanje je pokazalo i jasnu razliku između muškaraca i žena.

Kod muškaraca se učestalost ateroskleroze počela povećavati ranije.

Njihov profil bolesti bio je otprilike 5 do 10 godina ispred ženskog.

Kod žena je jedan od najvećih skokova zabilježen između 40. i 60. godine života, odnosno u periodu koji se u velikoj mjeri poklapa s menopauzom.

To bi moglo značiti da bi prevencija u budućnosti trebala biti prilagođena ne samo godinama nego i spolu.

Zašto je menopauza važna?

Prije menopauze estrogen ima određene zaštitne efekte na krvne sudove i metabolizam masti.

Kako njegov nivo opada, mogu se pojaviti:

• nepovoljnije vrijednosti holesterola
• promjene krvnog pritiska
• promjene tjelesne mase i raspodjele masnog tkiva.

Zbog toga kardiovaskularni rizik kod žena nakon menopauze postepeno raste.

Novo istraživanje daje dodatni dokaz da se upravo u tom životnom periodu promjene u krvnim sudovima mogu ubrzavati.

Šta možemo uraditi već danas?

Bez obzira na to hoće li ultrazvučni pregledi jednog dana postati dio šireg preventivnog programa, osnovne mjere zaštite arterija već su dobro poznate.

Najvažnije je:

ne pušiti, kontrolisati krvni pritisak, LDL holesterol i šećer u krvi, održavati zdravu tjelesnu težinu, redovno se kretati i prehranu zasnivati na što manje ultraprerađene hrane.

Ako osoba već ima povišen LDL, hipertenziju, dijabetes ili druge faktore rizika, njihovo liječenje ne treba odlagati zato što „ništa ne boli“.

Upravo je poenta ateroskleroze u tome što često dugo ne boli ništa.

Bolest može napredovati desetljećima prije prvog upozorenja

To je možda i najvažnija poruka istraživanja.

Kod velikog broja ljudi prvi ozbiljan znak bolesti krvnih sudova može biti tek:

angina, srčani udar, moždani udar ili drugi akutni događaj.

A proces koji je do toga doveo mogao je početi desetljećima ranije.

Rezultati projekta REACT zato mijenjaju način na koji gledamo na „zdravu osobu“.

Čovjek može nemati simptome, osjećati se potpuno dobro i imati normalan svakodnevni život, a da su se promjene u arterijama već počele stvarati.

Naučnici sada žele odgovoriti na najvažnije pitanje

Projekt bi trebao trajati godinama.

U narednoj fazi istraživači žele provjeriti može li liječenje usmjereno prema stvarno otkrivenoj aterosklerozi:

• usporiti napredovanje plakova
• spriječiti njihovo povećavanje
• preciznije odrediti kome treba terapija
• smanjiti broj srčanih i moždanih udara.

Ako se pokaže da takav pristup zaista poboljšava ishode, način prevencije kardiovaskularnih bolesti jednog dana mogao bi izgledati bitno drugačije nego danas.

Umjesto da čekamo simptome ili samo računamo statistički rizik, možda ćemo mnogo ranije moći vidjeti šta se zaista događa u arterijama.

A podatak da je ateroskleroza već pronađena kod 57% ljudi bez poznate kardiovaskularne bolesti pokazuje zašto je to pitanje toliko važno.