Kafa je jedan od najčešće konzumiranih napitaka na svijetu, a posljednjih godina sve više istraživanja ispituje njenu moguću povezanost sa zdravljem jetre.

Nova velika analiza podataka iz UK Biobank projekta donijela je zanimljive rezultate. Istraživači su pratili 354.957 osoba tokom medijalno 13 godina i analizirali vezu između količine popijene kafe i pojave ciroze, raka jetre te smrti povezanih s bolestima jetre.

Najveći unos bio povezan s manjim rizikom

Kod učesnika koji su pili pet ili više šoljica kafe dnevno, u poređenju s osobama koje nisu pile kafu, zabilježena je povezanost sa:

• oko 32% manjim rizikom od ciroze
• oko 47% manjim rizikom od hepatocelularnog karcinoma, najčešćeg oblika primarnog raka jetre
• oko 42% manjim rizikom od smrti povezane s bolestima jetre.

Važno je, međutim, naglasiti da ovo ne znači da kafa direktno sprečava ove bolesti. Riječ je o opservacijskom istraživanju koje pokazuje povezanost, ali samo po sebi ne može dokazati uzrok i posljedicu.

Zanimljivo je da nije bila važna samo kofeinska kafa

Istraživači su posmatrali i vrstu kafe.

Povoljne povezanosti uočene su i kod kofeinske i kod bezkofeinske kafe, što sugeriše da mogući efekti vjerovatno nisu povezani samo s kofeinom.

Kafa sadrži veliki broj drugih spojeva, uključujući polifenole i druge antioksidativne supstance, koje naučnici već dugo proučavaju zbog njihovog mogućeg djelovanja na upalne i metaboličke procese.

Pogledali su i snimke jetre

Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosio se na gotovo 29.000 učesnika koji su prošli MRI snimanje jetre.

Kod osoba koje su pile više kafe uočene su niže vrijednosti pokazatelja povezanih s:

• količinom masti u jetri
• nakupljanjem željeza
• fibroinflamatornim promjenama.

Istraživači su analizirali i krvne proteine kod više od 44.000 učesnika, gdje su pronašli obrasce koji bi mogli pomoći u objašnjavanju povezanosti kafe s boljim zdravljem jetre.

A šta je s kafom sa šećerom?

Povezanost s povoljnijim ishodima bila je prisutna i kod osoba koje su u kafu dodavale šećer ili umjetne zaslađivače.

Ipak, autori istraživanja kao najjednostavniji izbor navode umjerenu konzumaciju nezaslađene kafe, jer velika količina šećera može imati druge nepovoljne posljedice po zdravlje.

Znači li ovo da treba piti pet kafa dnevno?

Ne nužno.

Činjenica da je grupa s pet ili više šoljica imala najmanji zabilježeni rizik ne znači da bi svaka osoba trebala povećati unos kafe na tu količinu.

Na toleranciju kafe utiču brojni faktori, uključujući krvni pritisak, srčani ritam, trudnoću, lijekove, probleme sa spavanjem i individualnu osjetljivost na kofein.

Osobe koje ne podnose kofein ili imaju zdravstveno stanje zbog kojeg im je savjetovano ograničavanje kafe ne bi trebale mijenjati navike samo na osnovu ove studije.

Kafa nije „čistač jetre“

Rezultate također ne treba tumačiti kao dokaz popularne tvrdnje da kafa „čisti“ ili „detoksikuje“ jetru.

Jetra sama obavlja procese prerade i uklanjanja različitih supstanci iz organizma. Ono što ova studija pokazuje jeste da je veći unos kafe bio povezan s povoljnijim dugoročnim ishodima vezanim za jetru.

I to na uzorku od gotovo 355.000 ljudi praćenih više od deset godina, zbog čega rezultati svakako privlače pažnju istraživača.