Baštovanstvo bez ašova i motike

Da li je moguće imati bogatu baštu bez stalnog kopanja, okopavanja i plijevljenja? Jedan baštovan iz ruskog sela Šušenskoje tvrdi da jeste.

Njegov način uzgoja povrća zasniva se na uskim lejama, malčiranju i postepenom obogaćivanju zemljišta organskim materijalom. Prema navodima o njegovom načinu rada, bašta godinama nije obrađivana klasičnim ašovom, motikom ili plugom.

Posebno je zanimljivo što se njegov vrt nalazi u području s veoma zahtjevnim klimatskim uvjetima. Ljeta mogu biti izuzetno vruća, dok su zime veoma hladne, a količina padavina je ograničena.

Uprkos tome, u takvim uvjetima uzgaja krompir, paradajz, šargarepu, kupus i druge kulture.

Tajna su uske leje i organski materijal

Jedan od temelja ovog sistema jesu uske leje, široke oko 80 centimetara, između kojih ostaju prolazi široki približno jedan metar.

Prednost ovakvog rasporeda je u tome što se može lakše pristupiti biljkama bez gaženja zemlje u kojoj one rastu.

Umjesto klasičnog kopanja, leje se obnavljaju dodavanjem organskog materijala. U proljeće se na površinu može postaviti opalo lišće, pokošena trava i polutrulo granje, nakon čega se sve prekrije slojem zemlje.

Prema opisanom sistemu, sloj zemlje iznosi oko pet centimetara. Leja se zatim dobro zalije i ostavi određeno vrijeme da se organski materijal počne razgrađivati.

Gliste imaju važnu ulogu u rastresitom zemljištu

Posebna pažnja posvećuje se glistama. One prirodnim kretanjem kroz zemljište stvaraju kanale, a istovremeno organski materijal pretvaraju u hranjive tvari koje biljke mogu koristiti.

Zbog toga se zemljište s vremenom može učiniti rastresitijim i prozračnijim, bez potrebe za stalnim mehaničkim obrađivanjem.

U ovakvom sistemu cilj nije samo uzgoj biljaka već i stvaranje povoljnog zemljišnog ekosistema.

Organska materija, mikroorganizmi i gliste zajedno učestvuju u procesu razgradnje i stvaranja humusa.

Malčiranje pokošenom travom čuva vlagu

Drugi važan element ovog načina baštovanstva jeste malčiranje.

Pokošena trava postavlja se na površinu zemljišta i ima nekoliko potencijalnih prednosti. Može pomoći u zadržavanju vlage, smanjiti zagrijavanje zemlje tokom velikih vrućina i otežati rast korova.

Prema ovom sistemu, nova leja može se pripremiti još tokom ljeta. Pokošena trava se postavlja na zemljište i prekriva tankim slojem zemlje.

Tokom jeseni i zime organski materijal se postepeno razgrađuje. Niske temperature dodatno utiču na materijal, dok se do proljeća stvaraju uvjeti za njegovu daljnju razgradnju.

Kako pripremiti leju za narednu sezonu?

Ako želite isprobati baštu bez kopanja, postupak možete prilagoditi vlastitim uvjetima.

U jesen ili nekoliko sedmica prije sadnje na odabrano mjesto postavite sloj organskog materijala. To može biti pokošena trava, lišće ili drugi biljni ostaci koji nisu tretirani hemikalijama.

Materijal prekrijte slojem zemlje i zalijte. Tokom narednih sedmica organska masa će početi da se razgrađuje.

U proljeće se malč može privremeno pomjeriti kako bi se zemljište zagrijalo. Nakon toga se vraća oko biljaka kako bi pomogao u očuvanju vlage.

Važno je paziti da sloj svježe pokošene trave ne bude pretjerano debeo i zbijen, jer takav materijal može početi trunuti umjesto da se pravilno razgrađuje.

Može li se krompir uzgajati bez klasičnog kopanja?

Prema iskustvima koja se pripisuju ovom sistemu, krompir se može uzgajati u zemljištu obogaćenom organskim materijalom i zaštićenom malčem.

Kada se tlo ne prekopava, a površina je prekrivena organskim materijalom, zemljište može zadržavati više vlage i biti zaštićeno od velikih temperaturnih oscilacija.

Ipak, prinosi poput nekoliko tona krompira na relativno maloj površini predstavljaju individualno iskustvo i ne treba očekivati da će isti rezultat ostvariti svaka bašta. Na prinos utiču sorta, kvalitet zemljišta, voda, klima, bolesti, štetočine i način njege.

Pepeo kao dodatak, ali s njim treba biti oprezan

U ovom načinu uzgoja posebno se spominje drveni pepeo kao dodatak zemljištu.

Pepeo može sadržavati kalij i kalcij, ali ga ne treba koristiti nekontrolirano. Prevelike količine mogu povećati pH vrijednost zemljišta i poremetiti dostupnost pojedinih hranjivih tvari.

Zato je prije redovne upotrebe korisno znati kakvo je zemljište u vašem vrtu. Pepeo također treba biti isključivo od čistog, netretiranog drveta, a ne od obojenog ili lakiranog materijala.

Zašto je bašta bez kopanja sve popularnija?

Koncept bašte bez kopanja sve je popularniji među ljudima koji žele smanjiti količinu fizičkog rada u vrtu.

Umjesto da svake godine okrećete zemljište, ideja je da se njegova struktura postepeno poboljšava dodavanjem organske materije na površinu.

Takav pristup može biti posebno zanimljiv onima koji žele provoditi manje vremena s ašovom i motikom, a više vremena posvećivati samim biljkama.

Ipak, nijedan sistem nije potpuno bez rada. Potrebno je pripremati malč, saditi, zalijevati, pratiti bolesti i štetočine te uklanjati biljke koje predstavljaju problem.

Manje kopanja, više prirodnog rada zemljišta

Iskustvo ovog ruskog baštovana pokazuje zanimljiv pristup uzgoju povrća u kojem glavnu ulogu imaju uske leje, organski materijal, gliste i malčiranje.

Najvažnija ideja nije potpuno zanemariti baštu, već dopustiti prirodnim procesima da veći dio posla obave umjesto čovjeka.

Ako želite smanjiti kopanje i okopavanje, možete početi s jednom manjom lejom i pratiti rezultate tokom jedne sezone. Tako ćete najlakše vidjeti kako vašem zemljištu odgovara ovaj način uzgoja.