Ljudski mozak ne mijenja se ravnomjerno tokom života. Umjesto toga, prolazi kroz nekoliko velikih faza u kojima se način povezivanja moždanih regija značajno reorganizira.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications analiziralo je snimke mozga 4.216 osoba u dobi od rođenja do 90 godina i izdvojilo četiri posebno važne životne prekretnice: oko 9., 32., 66. i 83. godine života.

Najveća promjena od svih zabilježena je oko 32. godine.

Mozak prolazi kroz pet različitih životnih faza

Istraživači su analizirali način na koji su različiti dijelovi mozga povezani kroz mrežu bijele mase.

Na osnovu tih obrazaca izdvojili su pet velikih perioda:

• od rođenja do približno 9. godine
• od 9. do oko 32. godine
• od 32. do oko 66. godine
• od 66. do oko 83. godine
• period nakon 83. godine.

Granice između tih perioda ne znače da se mozak iznenada promijeni na nečiji 32. rođendan. Riječ je o prosječnim tačkama oko kojih istraživači vide značajniju promjenu u smjeru razvoja moždanih mreža.

Oko 9. godine završava prva velika faza razvoja

Prvih nekoliko godina života obilježava izuzetno brz razvoj mozga.

Tokom djetinjstva nastaju i nestaju ogromne količine neuronskih veza, mijenja se količina sive i bijele mase, a moždane mreže postaju sve organizovanije.

Istraživanje je pokazalo da se oko 9. godine događa prva velika promjena u načinu na koji se te mreže organizuju.

To se vremenski približno poklapa s početkom puberteta i velikim promjenama u kognitivnom, emocionalnom i društvenom razvoju djeteta.

Najveća prekretnica dolazi oko 32. godine

Najzanimljiviji rezultat istraživanja jeste upravo period oko 32. godine života.

Naučnici navode da je to bila najizraženija topološka prekretnica tokom cijelog životnog vijeka.

Do tog perioda moždane mreže uglavnom postaju sve efikasnije i integrisanije. Nakon otprilike 32. godine smjer se postepeno mijenja – globalna integracija počinje opadati, dok određeni dijelovi mreže postaju međusobno više grupisani.

Zanimljivo je da se upravo početkom četvrte decenije života događaju i druge promjene u bijeloj masi mozga. Ranija istraživanja pokazala su da neke mjere njenog volumena i integriteta dostižu vrhunac približno između kasnih dvadesetih i sredine tridesetih godina.

Znači li ovo da „adolescencija traje do 32. godine“?

Ne baš.

Autori su period od približno 9. do 32. godine nazvali fazom koja obuhvata adolescenciju i ranu odraslu dob, jer se sličan smjer razvoja moždanih mreža nastavlja tokom cijelog tog perioda.

To ne znači da je osoba sa 30 godina biološki ili psihološki adolescent.

Mnogo preciznije je reći da određeni obrasci strukturnog razvoja i organizacije mozga nastavljaju sličnu putanju sve do početka četvrte decenije života.

Sljedeća promjena pojavljuje se oko 66. godine

Period između 32. i 66. godine istraživači opisuju kao dugu fazu odraslog života.

Tokom nje se postepeno smanjuje integracija između udaljenijih moždanih regija, dok lokalne mreže postaju izraženije organizovane u međusobno povezane grupe.

Oko 66. godine pojavljuje se nova prekretnica.

Ona nije bila toliko izražena kao promjena oko 32. godine, ali je označila promjenu u karakteristikama moždane mreže koje su najviše povezane sa starenjem.

Posljednja velika prekretnica oko 83. godine

Četvrta velika tačka pojavila se oko 83. godine života.

Nakon nje istraživači su uočili dodatne promjene u ulozi pojedinih dijelova moždane mreže i načinu na koji međusobno komuniciraju.

Ipak, autori upozoravaju da je u najstarijoj grupi bilo mnogo manje učesnika, pa rezultate za ovaj period treba tumačiti s više opreza.

Mozak se ne prestaje mijenjati kada odrastemo

Možda je najvažnija poruka istraživanja da razvoj mozga nije proces koji se završi u djetinjstvu ili ranoj odrasloj dobi.

Mozak nastavlja mijenjati svoju unutrašnju organizaciju tokom čitavog života.

Promjene oko 9., 32., 66. i 83. godine nisu „rokovi“ nakon kojih se nešto loše ili dobro mora dogoditi. One predstavljaju prosječne tačke na kojima je kod velikog broja ljudi pronađena promjena smjera razvoja moždanih mreža.

A upravo je početak četvrte decenije života, oko 32. godine, bio najizraženija prekretnica koju su naučnici pronašli.