Kada se govori o demenciji, većina ljudi prvo pomisli na zaboravljanje imena, gubljenje stvari ili teškoće u prisjećanju nedavnih događaja.

Međutim, novo veliko istraživanje sugerira da se jedan potencijalni znak može primijetiti na sasvim drugom mjestu.

Promjene u kvalitetu glasa mogle bi biti povezane s većim rizikom od kasnijeg kognitivnog propadanja.

Istraživači sa Univerziteta Drexel analizirali su podatke čak 833.417 pacijenata, što ovu studiju čini prvom velikom analizom koja je posebno ispitivala vezu između dijagnosticiranih poremećaja glasa i kasnijih kognitivnih problema.

Ne radi se samo o tome da glas postane promukao

Pod „poremećajem glasa“ ne podrazumijeva se jedna određena promjena.

Mogu se pojaviti promjene u:

jačini glasa, jasnoći, visini tona, rasponu glasa ili općem kvalitetu govora.

Neko može početi govoriti tiše nego ranije, glas može postati hrapaviji ili nestabilniji, a nekim ljudima govor postaje fizički naporniji.

Naravno, takve promjene najčešće imaju mnogo jednostavnije uzroke – od prehlade i refluksa do problema s glasnicama.

Ali istraživače je zanimalo postoji li dugoročnija veza s kognitivnim zdravljem.

Šta su pronašli kod više od 833.000 ljudi?

Kada su uporedili ljude s dijagnosticiranim poremećajima glasa s odgovarajućom kontrolnom grupom, osobe s poremećajem glasa imale su oko 29 posto veći rizik od kasnijeg kognitivnog propadanja.

Posebno zanimljiv rezultat pojavio se kada su istraživači posmatrali kombinaciju problema s glasom i sluhom.

Ljudi koji su imali i poremećaj glasa i gubitak sluha imali su najveću povezanost s kasnijim kognitivnim problemima.

Zašto su istraživači uopće gledali glas?

Veza između gubitka sluha i demencije već je godinama predmet istraživanja.

Jedno moguće objašnjenje jeste da ljudi koji slabije čuju mogu postati manje društveno aktivni, manje razgovarati i povlačiti se iz svakodnevnih aktivnosti koje stimulišu mozak.

Istraživači smatraju da bi se nešto slično moglo događati i kod problema s glasom.

Ako čovjeku postane neugodno govoriti, glas mu zvuči drugačije ili ga govor zamara, može početi izbjegavati razgovore i društvene situacije.

Postoji i drugo moguće objašnjenje

Promjena glasa možda nije samo posljedica manjeg druženja.

Neke neurološke bolesti mogu uticati na kontrolu mišića potrebnih za govor.

Kod Parkinsonove bolesti, primjerice, promjene glasa ponekad se pojavljuju prije nekih izraženijih motoričkih simptoma.

Zbog toga naučnici istražuju može li promjena glasa kod određenih ljudi predstavljati vrlo rani trag promjena u nervnom sistemu.

To ne znači da promuklost znači demenciju

Ovo je najvažnije naglasiti.

Ako vam glas zvuči promuklo nekoliko dana, to nije znak da imate demenciju.

Promjene glasa mogu nastati zbog infekcije, alergije, pušenja, refluksa, pretjeranog korištenja glasa, problema sa štitnom žlijezdom i brojnih drugih razloga.

I sama studija pokazuje povezanost, a ne dokazuje da poremećaj glasa uzrokuje demenciju.

Kada bi promjenu ipak trebalo provjeriti?

Pažnju posebno zaslužuje nova i dugotrajna promjena glasa koja nema očigledan razlog.

Ako glas sedmicama ostaje:

• neobično tih,
• promukao,
• slab,
• drhtav,
• znatno drugačiji nego ranije,

ima smisla razgovarati s ljekarom, posebno ako se istovremeno pojavljuju problemi s pamćenjem, govorom, koncentracijom ili sluhom.

Autori istraživanja smatraju da bi pregledi kod porodičnog ljekara ili otorinolaringologa jednog dana mogli biti još jedna prilika za rano prepoznavanje ljudi kod kojih postoji veći rizik od kognitivnog propadanja.

Glas bi mogao otkriti ono što pamćenje još ne pokazuje

Najzanimljiviji dio ovog istraživanja upravo je mogućnost ranijeg otkrivanja.

Kada čovjek već ima izražene probleme s pamćenjem, promjene u mozgu mogu trajati godinama.

Zbog toga naučnici pokušavaju pronaći znakove koji bi se mogli pojaviti prije klasičnih simptoma demencije.

Nova studija ne daje konačan odgovor, ali pokazuje da bi način na koji govorimo jednog dana mogao biti još jedan važan komadić slagalice.

A s obzirom na to da je analiza obuhvatila više od 833.000 ljudi, rezultat će sasvim sigurno biti predmet daljnjih istraživanja.