Smokva je jedna od najomiljenijih voćki širom Balkana. Dobro podnosi toplinu, daje obilje slatkih plodova, a mnogi je sade tik uz kuću, terasu ili zid kako bi imali hlad i voće nadohvat ruke.

Međutim, postoji jedan detalj o kojem se često počne razmišljati tek kada drvo već naraste.

Smokva razvija snažan i razgranat korijenov sistem, pa mjesto na kojem je posađena može biti veoma važno.

To ne znači da će korijen smokve jednostavno „probušiti“ zdrave temelje kuće. Stručni hortikulturni izvori upozoravaju da korijenje drveća uglavnom nije dovoljno snažno da direktno prodre kroz neoštećene temelje, ali drveće posađeno preblizu objektima može u određenim okolnostima napraviti druge probleme.

Problem često nije temelj nego ono oko kuće

Korijen koji se širi blizu površine može s vremenom podizati:

• popločane staze
• lakše betonske elemente
• rubnjake
• terase
• manje vrtne konstrukcije.

Royal Horticultural Society navodi da širenje korijena može podizati popločane površine i lakše objekte, dok su ozbiljni problemi s nosivim konstrukcijama mnogo rjeđi.

Zbog toga stablo koje izgleda potpuno bezazleno dok je mlado može desetak godina kasnije zauzimati mnogo više prostora nego što je vlasnik očekivao.

Posebno treba paziti na stare odvode

Još jedan problem mogu biti stare ili oštećene kanalizacione i odvodne cijevi.

Korijen prirodno traži vlagu.

Ako stara cijev već ima pukotinu ili spoj kroz koji curi voda, korijen može krenuti upravo prema tom mjestu i ući u cijev.

Važno je naglasiti da korijen uglavnom ne probija potpuno zdravu i nepropusnu cijev. Problem se mnogo češće javlja kod starih odvoda s lošim spojevima ili postojećim oštećenjima.

Jednom kada korijen uđe unutra, može se dalje širiti i doprinijeti začepljenju odvoda.

Može li smokva oštetiti temelje?

Tu se često pretjeruje.

Sama činjenica da je korijen pronađen pored temelja ne znači da će kuća početi pucati.

RHS navodi da korijenje drveća uglavnom ne može direktno prodrijeti kroz zdrave temelje.

Veći problem može nastati na određenim vrstama glinovitog tla.

Tokom dugih i suhih ljeta veliko drvo izvlači vlagu iz tla. Ako se glinovito zemljište zbog toga značajno isuši i skupi, može doći do pomjeranja tla ispod plitkih temelja i pojave slijeganja.

Rizik zavisi od mnogo faktora:

vrste tla, starosti kuće, dubine temelja, veličine stabla, udaljenosti od kuće i količine vode koju drvo koristi.

Dakle, nije ispravno reći da će svaka smokva uz kuću oštetiti temelje.

Ali nije dobra ideja ni potpuno ignorisati prostor koji će odraslo stablo zauzimati.

Zanimljivo je da se korijen smokve ponekad namjerno ograničava

Smokva je specifična i po tome što vrtlari njen korijen ponekad namjerno ograničavaju.

Royal Horticultural Society čak preporučuje sadnju smokve u posebno pripremljen prostor dubok oko 60 centimetara, čije se bočne strane mogu obložiti pločama kako bi se ograničilo širenje korijena.

Razlog nije samo zaštita okoline.

Ograničen korijen često podstiče smokvu da više energije uloži u stvaranje plodova, umjesto u snažan vegetativni rast.

To pokazuje koliko ova biljka može biti bujna kada ima potpuno slobodan prostor.

Koliko daleko je treba posaditi od kuće?

Ne postoji jedno pravilo koje vrijedi za svaku kuću i svako zemljište.

Zanimljivo je da RHS čak navodi da se smokva može uzgajati uz osunčan zid ako je pravilno vođena i ako joj se korijen kontroliše. Kod takvog načina uzgoja preporučuju da sama biljka bude najmanje oko 20 centimetara udaljena od baze zida, uz posebno ograničen korijenov prostor.

To je potpuno druga situacija od puštanja velike smokve da godinama nekontrolisano raste tik uz kuću, septičku jamu ili stare kanalizacione cijevi.

Ako želite slobodno rastuće stablo, praktičnije je ostaviti dovoljno prostora da se krošnja i korijen mogu razvijati bez konflikta s objektima.

Nemojte rezati veliki korijen naslijepo

Ako već imate odraslu smokvu blizu kuće i pronađete veliki korijen ispod staze ili uz zid, nije dobro odmah ga presjeći.

Veliki korijeni učestvuju u stabilnosti stabla.

Njihovo uklanjanje može oslabiti drvo ili povećati mogućnost da se prevrne tokom jakog vjetra.

RHS upozorava da se veliki korijeni blizu stabla ne bi trebali rezati bez stručne procjene upravo zbog mogućnosti destabilizacije biljke.

Ne morate vaditi smokvu samo zato što raste blizu kuće

Ni tu ne treba paničiti.

Većina drveća koje raste u blizini zgrada nikada ne napravi ozbiljnu štetu.

Ako već godinama imate smokvu pored kuće, a nema pukotina, podignutog popločanja ili problema s odvodima, nema razloga automatski zaključiti da je morate posjeći.

Vrijedi samo povremeno obratiti pažnju na prostor oko nje.

Posebno provjerite:

staze i pločnike oko stabla, stare odvode, zidove i eventualne nove pukotine te mjesta na kojima se korijen vidljivo pojavljuje na površini.

Smokva je odlična voćka – samo joj treba izabrati dobro mjesto

Problem, dakle, nije u tome što je smokva „opasno drvo“.

Naprotiv, uz pravilno mjesto može desetljećima davati obilje plodova.

Ali kao i kod drugih snažno rastućih stabala, greška je gledati samo malu sadnicu koju danas stavljamo u zemlju.

Treba razmišljati o tome koliko će prostora imati odraslo stablo nakon deset ili dvadeset godina.

Ako tek planirate sadnju, ostavite dovoljno mjesta između stabla, popločanja i instalacija ili razmislite o kontrolisanom uzgoju s ograničenim korijenom.

Tako ćete dobiti ono najbolje od smokve – hlad i obilje plodova – bez nepotrebnih problema oko kuće.