Jednostavan test za demenciju privukao veliku pažnju

Neurolog dr. Adnan Husein predstavio je jednostavan test od tri pokreta rukom koji se koristi za procjenu određenih moždanih funkcija. Test se može izvesti bez posebne opreme, ali stručnjaci naglašavaju da nije dovoljan za postavljanje dijagnoze demencije.

Riječ je o postupku poznatom kao Lurijin test „šaka-brid-dlan“, kojim se mogu procjenjivati motorička kontrola, sposobnost izvođenja radnji određenim redoslijedom i pojedine izvršne funkcije mozga.

Neurolog je objasnio da ruke ponekad mogu otkriti suptilne promjene u funkcionisanju nervnog sistema.

Promjene u spretnosti, koordinaciji i sposobnosti ponavljanja određenog niza pokreta liječnicima mogu biti jedan od znakova zbog kojih je potrebno napraviti detaljniju neurološku procjenu.

Kako se izvodi Lurijin test „šaka-brid-dlan“?

Test uključuje tri jednostavna položaja ruke koji se ponavljaju određenim redoslijedom.

Prvo treba stisnuti šaku jedne ruke i položiti je na otvoreni dlan druge.

Zatim se ista ruka otvara i postavlja bočno, tako da njen brid dodiruje dlan druge ruke. Položaj podsjeća na pokret koji se ponekad opisuje kao karate udarac.

Treći korak je okretanje ruke tako da otvoreni dlan bude položen prema dolje.

Pokreti se potom ponavljaju istim redoslijedom: šaka, brid, dlan.

Na prvi pogled djeluje vrlo jednostavno, ali zadatak zahtijeva da mozak zapamti redoslijed, kontroliše pokrete i pravilno prelazi iz jednog položaja u drugi.

Šta ovaj test zapravo provjerava?

Prema objašnjenju neurologa, ovakav zadatak istovremeno uključuje nekoliko funkcija mozga.

Testira se motorička funkcija, odnosno sposobnost izvođenja željenog pokreta, ali i izvršne funkcije koje omogućavaju planiranje i kontrolisanje radnji.

Važna je i sposobnost nizanja pokreta pravilnim redoslijedom.

Kod nekih osoba s neurološkim poremećajima može se dogoditi da stalno ponavljaju isti pokret, preskoče jedan dio zadatka ili ne mogu glatko prijeći na sljedeći položaj.

Takve poteškoće liječniku mogu predstavljati razlog za dodatne pretrage.

Poteškoće ne znače automatski da osoba ima demenciju

Ovo je najvažnije upozorenje kada je riječ o testovima koji se često predstavljaju na društvenim mrežama kao „brzi testovi za demenciju“.

Ako osoba ne uspije odmah pravilno izvesti sva tri pokreta, to ne znači da ima Alzheimerovu bolest ili drugu vrstu demencije.

Na izvedbu mogu utjecati brojni faktori, uključujući umor, nervozu, probleme sa zglobovima, prethodne povrede, druge neurološke bolesti ili jednostavno nerazumijevanje zadatka.

Lurijin test zato liječnici mogu koristiti samo kao jedan mali dio mnogo šire neurološke procjene.

Dijagnoza demencije uključuje razgovor s pacijentom i porodicom, testiranje pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti, neurološki pregled, a prema potrebi i laboratorijske nalaze ili snimanje mozga.

Koji simptomi demencije zahtijevaju više pažnje?

Demencija nije samo povremeno zaboravljanje imena ili mjesta na kojem ste ostavili ključeve.

Problemi postaju zabrinjavajući kada počnu značajno utjecati na svakodnevni život.

Među mogućim simptomima mogu biti učestali problemi s pamćenjem, teškoće u planiranju i donošenju odluka, dezorijentacija u vremenu ili prostoru te poteškoće u pronalaženju odgovarajućih riječi.

Kod nekih oblika demencije mogu se pojaviti i izraženije promjene ličnosti ili ponašanja.

Kako bolest napreduje, mogu nastati poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, kao i promjene u koordinaciji i finoj motorici.

Alzheimerova i frontotemporalna demencija mogu izgledati različito

Dr. Husein ističe da različiti oblici demencije ne moraju počinjati istim simptomima.

Kod Alzheimerove bolesti među prvim znakovima često se pojavljuju problemi s pamćenjem, a kasnije se mogu razviti poteškoće s drugim kognitivnim i funkcionalnim sposobnostima.

Kod frontotemporalne demencije prve promjene mogu biti izraženije u ponašanju, ličnosti, govoru ili sposobnosti planiranja i kontrole postupaka.

Upravo zato jedan test rukama ne može razlikovati različite oblike demencije niti samostalno potvrditi da osoba boluje od neke od njih.

Zašto su ovakvi testovi ipak korisni liječnicima?

Jednostavni neurološki zadaci imaju vrijednost jer liječniku omogućavaju da u kratkom vremenu procijeni način na koji različiti dijelovi nervnog sistema sarađuju.

Poteškoće s izvođenjem naučenog niza pokreta mogu, kada se posmatraju zajedno s drugim simptomima, pomoći u određivanju koje dodatne pretrage treba napraviti.

Zato ruke zaista mogu pružiti određene informacije o zdravlju mozga, ali ih uvijek treba posmatrati u okviru cjelokupne kliničke slike.

Kada se treba obratiti liječniku?

Povremena greška tokom ovog testa nije razlog za paniku.

Međutim, ako osoba primijeti nove i progresivne promjene u pamćenju, govoru, ponašanju, sposobnosti planiranja ili obavljanju svakodnevnih aktivnosti, preporučljivo je razgovarati s liječnikom.

Posebnu pažnju treba obratiti kada te promjene primjećuju i članovi porodice ili kada počnu ometati posao, vožnju, upravljanje novcem ili samostalno funkcionisanje.

Rana procjena može pomoći u otkrivanju uzroka problema, a važno je znati da nisu svi problemi s pamćenjem posljedica demencije. Slične simptome mogu izazvati i druga zdravstvena stanja koja se mogu liječiti.

Test od tri pokreta može biti znak, ali nije dijagnoza

Lurijin test „šaka-brid-dlan“ zanimljiv je i jednostavan način procjene određenih motoričkih i izvršnih funkcija mozga.

Poteškoće pri izvođenju mogu liječniku pružiti korisnu informaciju, posebno ako se istovremeno pojavljuju gubitak pamćenja, promjene ponašanja, problemi s govorom ili teškoće u planiranju.

Ipak, neuspjeh na ovom testu ne znači da osoba ima demenciju, kao što ni njegovo uspješno izvođenje ne može isključiti bolest.

Ako kod sebe ili bliske osobe primijetite trajne i progresivne promjene pamćenja, govora, ponašanja ili svakodnevnog funkcionisanja, nemojte se oslanjati na kućne testove – obratite se liječniku ili neurologu radi stručne procjene.