Ako osjetite pritisak, stezanje ili pečenje u grudima koje traje duže od 5 minuta i/ili se širi u lijevu ruku, obje ruke, vrat, vilicu ili leđa, uz kratkoću daha, hladan znoj, mučninu, vrtoglavicu ili iznenadan, “neuobičajen” umor – postupajte kao da je infarkt miokarda. Kod srčanog udara vrijeme je mišić: svaka minuta odlučuje kolika će površina srčanog tkiva ostati živa.

Šta uraditi ODMAH (redoslijed)

1. Pozovite 112. Ne procjenjujte “još 10 minuta” i ne vozite sami. Ekipe hitne pomoći nose EKG, lijekove protiv zgrušavanja i defibrilator – to je razlika između potpunog oporavka i trajnog oštećenja.
2. Mirujte i sjednite polusjedeći. Olabavite usku odjeću, otvorite prozor, smirite disanje. Izbjegavajte hodanje, posebno stepenice – napor povećava potrebu srca za kisikom.
3. Aspirin (ako smijete): sažvačite 150–300 mg običnog aspirina (ne enterički obložen), samo ako niste alergični, nemate aktivno krvarenje, čir s krvarenjem, tešku bolesti jetre ili jasnu zabranu doktora. Žvakanje ubrzava apsorpciju i može pomoći da se uspori rast krvnog ugruška.
4. Nitroglicerin koristite samo ako vam je prethodno propisan (sprej ili tableta pod jezik). Ako ste uzeli lijek za erektilnu disfunkciju u zadnja 24–48 h (sildenafil, tadalafil i sl.), ne uzimajte nitro – opasno sniženje pritiska. Ako bol ne popušta nakon 5 minuta i imate uputu ljekara, može se ponoviti do tri doze u razmaku od 5 minuta, ali paralelno čekajte hitnu.
5. Pripremite informacije: popis lijekova koje uzimate, poznate alergije, hronične dijagnoze (posebno srčane, dijabetes, hipertenzija), ličnu kartu i karton. Otključajte vrata i uključite telefon na zvučnik da vas dispečer vodi kroz korake do dolaska ekipe.
6. Ako se osoba sruši i ne diše normalno: započnite kompresije grudnog koša odmah (ritam 100–120/min, dubina 5–6 cm, potpuni povrat prsne kosti nakon svakog pritiska). Dispečer 112 vas može voditi glasom; ako je dostupan AED (automatski eksterni defibrilator), uključite i slijedite upute uređaja.

Šta NIKAKO ne raditi

• Ne odgađati poziv 112 “da vidimo hoće li proći”. Svaki gubitak vremena znači više oštećenog miokarda.
• Ne voziti se sami do bolnice. U vožnji možete izgubiti svijest; bez monitora i defibrilatora rizik naglo raste.
• Ne oslanjati se na “kašalj-CPR”. Popularni savjet da “snažno kašljete svake 2–3 sekunde” nije preporučena prva pomoć za laike i može opasno odgoditi poziv hitnoj. Kašalj-stimulacija je specifična, rijetko primjenjiva u kontrolisanim bolničkim uslovima, ne tehnika za kućnu upotrebu.
• Ne uzimati tuđe lijekove za bol, sedative ili alkohol “da se smirite”.

Kako prepoznati atipične simptome (posebno kod žena)

Žene češće od muškaraca imaju atipične prezentacije: nelagoda u gornjem dijelu leđa, pritisak u vratu ili vilici, iznenadan “slabost-val”, mučnina bez tipične bolne “štipke” u grudima, neobjašnjiv umor ili otežano disanje pri malom naporu. Ako imate faktore rizika (hipertenzija, šećerna bolest, pušenje, povišen LDL, porodična anamneza ranog koronarnog oboljenja), oborite prag za sumnju i zovite 112.

Prevencija koja zaista pravi razliku

• Krvni pritisak: cilj individualan, često <130/80 mmHg; kućno mjerenje i vođenje dnevnika.
• Masnoće: LDL što niži, posebno nakon 40. godine ili uz dodatne rizike; pridržavajte se terapije (statin/ezetimib/PCSK9 prema uputi).
• Šećer: HbA1c u cilju; kontrola insulinske rezistencije.
• Pušenje: potpuni prestanak – svaka cigareta održava spazam arterija i ubrzava aterosklerozu.
• Ishrana i kretanje: mediteranski obrazac (puno povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe, maslinovo ulje), 150–300 min sedmično umjerenog kretanja + 2 treninga snage.
• Spavanje i stres: 7–9 sati sna; tehnike redukcije stresa (hodanje, disanje, druženje, psihološka podrška).

Kod sumnje na infarkt najvažniji lijek je telefon: pozovite 112 odmah, mirujte, sažvačite aspirin ako smijete, i čekajte stručnu pomoć. “Kašalj-reanimacija” nije metoda prve pomoći za građane i može vam samo oduzeti dragocjene minute. Ako upravo sada osjećate opisane simptome – ne čitajte dalje, nego zovite 112.