Moždani udar, nekada smatran problemom starije populacije, sve češće pogađa osobe mlađe od 50 godina. Stručnjaci upozoravaju da razvijena ateroskleroza, izazvana lošim životnim navikama, igra ključnu ulogu u ovom zabrinjavajućem trendu.

Šta je moždani udar?

Moždani udar nastaje kada krvni sudovi u mozgu budu začepljeni ili puknu, što otežava ili potpuno prekida dotok krvi u mozak. Postoje dva glavna tipa moždanog udara:

• Ishemijski moždani udar – uzrokovan začepljenjem krvnih sudova trombom, što čini oko 85% svih slučajeva.
• Hemoragijski moždani udar – nastaje usljed krvarenja u mozgu zbog pucanja krvnog suda.

Statistika pokazuje da na 100.000 stanovnika godišnje dolazi do 150 do 200 slučajeva moždanog udara. Nakon 55. godine, rizik se udvostručuje, ali se sve više bilježe slučajevi kod mlađih osoba.

Mladi vaskularci i faktori rizika

Kod starijih osoba, najčešći uzroci su hipertenzija, dijabetes, pušenje i povišene masnoće. Kod mlađih, uzrok mogu biti rjeđe bolesti, poput spontanih disekcija arterija ili genetskih predispozicija.

Primarijus dr. Mihailo Mirković naglašava da je ateroskleroza sada česta i kod “mladih vaskularaca” – osoba mlađih od 50 godina sa krvnim sudovima sličnim onima kod ljudi starijih od 65 godina. Loša kontrola faktora rizika, poput visokog krvnog pritiska i poremećaja metabolizma lipida, dodatno povećava rizik.

Specifični uzroci kod mladih

Neurolozi upozoravaju na nesvakidašnje uzroke moždanog udara kod mladih, poput:

• Mikrotrauma izazvanih naglim pokretima tokom vožnje.
• Zabacivanje glave kod frizera.
• Genetske predispozicije koje utiču na elastičnost krvnih sudova.

Prema profesorki dr. Dejani Jovanović, oko 5% ljudi ima otvorenu malu rupicu između lijeve i desne pretkomore srca, što može uzrokovati formiranje tromba.

Prepoznavanje simptoma

Rani simptomi moždanog udara zavise od zahvaćenog dijela mozga, a uključuju:

• Otežan govor.
• Gubitak ravnoteže.
• Paralizu jedne strane tijela.
• Iznenadne promjene vida.

Dr. Jovanović dodaje da simptomi mogu biti zamaskirani i ne izazivati bol, što često odlaže pravovremeno liječenje.

Prevencija i liječenje

Prevencija je ključna. Redovna kontrola krvnog pritiska, šećera u krvi i nivoa masnoća, uz izbjegavanje cigareta i fizičku aktivnost, značajno smanjuju rizik.

Savremene metode, poput mehaničke rekanalizacije i produžavanja terapijskog “vremenskog prozora” na 24 sata, povećavaju šanse za oporavak. Statistika pokazuje da se trećina pacijenata uspješno oporavi uz adekvatan tretman.

Zaključak

Moždani udar sve više pogađa mlađu populaciju, što je posljedica savremenog načina života. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, redovni pregledi i zdrave navike ključni su za prevenciju i uspješno liječenje ovog ozbiljnog stanja.