Šta se dogodilo

Prema medijskim navodima, Poljakinja Karolina Krzyzak (27), bivša studentica Sveučilišta u Leedsu, preminula je u hotelskoj sobi na Baliju nakon višegodišnje borbe s poremećajem prehrane i prelaska na ekstremno restriktivnu frutarijansku prehranu (prehranu baziranu gotovo isključivo na sirovom voću). Osoblje odmarališta, zabrinuto zbog njenog vidno narušenog stanja, pokušalo ju je nagovoriti da potraži ljekarsku pomoć, no ona je to odbijala. Karolina je pronađena bez znakova života svega nekoliko dana nakon dolaska.

Ovaj slučaj tragično ilustrira kako se poremećaji prehrane mogu pogoršati pod utjecajem onlajn trendova, posebno kada se normaliziraju opasno restriktivni obrasci ishrane pod etiketom “detoksa” ili “čistog življenja”.

Šta je frutarijanizam – i zašto može biti opasan

Frutarijanizam je varijanta veganstva koja prehranu svodi gotovo isključivo na sirovo voće (ponekad i orašaste plodove). Iako voće jeste nutritivno vrijedno, isključivost ovakvog režima lako dovodi do teških nutritivnih deficita, uključujući:

• Proteini i albumin: hronični manjak proteina uzrokuje pad albumina, edeme, slabost i oštećenja tkiva.
• Minerali i vitamini: nedostatak željeza, kalcija, vitamina B12, D i cinka povećava rizik od anemije, osteoporoze, propadanja zuba i općeg pada imuniteta.
• Energija i hormoni: premalo kalorija remeti hormonalnu ravnotežu, termoregulaciju i rad srca.

U kombinaciji s anoreksijom ili drugim poremećajem prehrane, restriktivna dijeta može ubrzati opasnu spiralu malnutricije i dovesti do životno ugrožavajućih komplikacija.

Uloga društvenih mreža i “wellness” narativa

Istraživanja zadnjih godina bilježe sve jači utjecaj algoritama koji korisnicima, nakon nekoliko klikova, serviraju “tsunami” sadržaja o ekstremnim režimima, detoksima i brzom “ozdravljenju”. U praksi se često radi o neprovjerenim savjetima, vizualno privlačnim, ali medicinski pogrešnim. Kod osoba s ranijim problemima sa slikom tijela ili kontrole, takav sadržaj može normalizirati opasna ponašanja i potaknuti izbjegavanje liječenja.

Kako prepoznati uzbunu: rani znaci rizika

Obratite pažnju na sljedeće obrasce kod sebe ili bližnjih:

• Nagla ili progresivna mršavost, stalna hladnoća, vrtoglavice, nesvjestice
• Opsesivno brojanje kalorija, rigidna pravila (“dozvoljene” i “zabranjene” namirnice)
• Izolacija, izbjegavanje obroka u društvu, tajnovitost oko hrane
• Fizički znaci deficita: umor, lomljivi nokti, problemi sa zubima i desnima, gubitak menstruacije
• Odbijanje ljekarske pomoći uz uvjerenje da je sve “pod kontrolom”

Ako prepoznajete više ovih znakova, to je signal za hitan razgovor s ljekarom.

Šta učiniti – siguran, provjeren put ka oporavku

1. Odmah potražite stručnu pomoć. Prvi korak je porodični ljekar ili centar za mentalno zdravlje. Kod izraženih simptoma malnutricije ili slabosti – pozovite 112 (hitni broj u EU/BiH).
2. Multidisciplinarni tim. Najbolje ishode daju planovi koje vode psihijatar/psiholog, nutricionista i liječnik opšte prakse – uz laboratorijsku obradu i pažljivo medicinsko refeedanje.
3. Postepeno, stručno reintroduciranje hrane. Nikad sami, bez nadzora, jer nagli povratak kalorija može izazvati refeeding sindrom.
4. Digitalna higijena. Ograničite profile i grupe koje potiču restriktivne trendove; pratite provjerene zdravstvene izvore i zajednice podrške.
5. Podrška okoline. Porodica i prijatelji trebaju nuditi toplinu i praktičnu pomoć (npr. zajednički obroci), bez osuđivanja.

Poruka za kraj

Karolinin slučaj je bolan podsjetnik da poremećaji prehrane nisu faza, nego ozbiljni zdravstveni poremećaji koji zahtijevaju stručnu, pravovremenu i empatičnu pomoć. Ekstremne dijete – pa i one predstavljene kao “prirodne” ili “čiste” – mogu biti opasne i smrtonosne, posebno kod osoba s prethodnim problemima s ishranom.

Ako se vi ili neko vama blizak borite s ovim problemom: niste sami i zaslužujete pomoć koja djeluje. Razgovarajte s ljekarom već danas, a u hitnom slučaju zovite 112.