Tragična pozadina i zašto je tema ponovo u fokusu

Popularne društvene mreže TikTok i Instagram ponovo su pod kritikama zbog načina na koji njihov algoritamski sistem preporuka utiče na mlade. Pitanje je posebno osjetljivo otkako je 2017. godine Molly Russell (14) počinila samoubistvo nakon što je, prema navodima porodice, bila izložena velikom broju štetnih objava. Njen otac, Ian Russell, osnovao je Zakladu Molly Rose kako bi se istražili i spriječili slični slučajevi.

Najnovija analiza koju je naručila ova zaklada tvrdi da su platforme i danas preplavljene sadržajima koji se dotiču samoubistva, samopovređivanja i intenzivne depresije, i to u većoj mjeri nego prije dvije godine. Russell poručuje: “Ako jednom zalutate u ‘zečju rupu’ štetnih sadržaja, gotovo je nemoguće izaći.”

Kako je izvedeno istraživanje: lažni profili i “feed” petnaestogodišnjakinje na tiktok i instagram platformi

Istraživači su kreirali testne (lažne) profile postavljene kao da pripadaju 15-godišnjoj djevojčici iz Ujedinjenog Kraljevstva. Zatim su pratili kakve im objave algoritmi automatski preporučuju nakon interakcije s određenim temama i heštegovima. U kratkom periodu pregledane su stotine objava.

Rezultat je, prema ocjeni zaklade, “jeziv”: algoritmi su korisnicu sve dublje uvodili u tokove sadržaja s temama samoubistva i samopovređivanja, gdje su objave često bile emocionalno eksplicitne i viralno raširene.

“Tsunami” preporuka: koliki je obim štetnog sadržaja na tiktok i instagram?

Prema izvještaju, čak 97% preporučenih objava na Instagramu i 96% na TikToku ocijenjeno je kao štetno za maloljetnika. Posebno zabrinjava podatak da je jedna od deset takvih objava imala preko milion lajkova, što znači da su vrlo vidljive i brzo dopiru do ogromnog broja mladih.

Ovakav obrazac je u skladu s poznatom dinamikom algoritama: što više gledate određenu temu, to vam se više sličnog sadržaja servira. U praksi, to može stvoriti “mehurić” (filter bubble) iz kojeg je maloljetniku teško izaći bez svjesne pomoći odraslih i namjernog “resetovanja” navika na platformi.

Odgovor platformi: sporna metodologija vs. pravila zajednice

Meta (vlasnik Instagrama) osporava metodologiju i tvrdi da se 99% problematičnog sadržaja ukloni prije prijave. TikTok ističe da njihova pravila strogo zabranjuju ovakve objave, te da korisnike upućuju na linije pomoći i resurse kada prepoznaju rizično ponašanje.

Ipak, zaklada ukazuje na jaz između pravila i prakse: i pored deklarativno strogih standarda, stvarni “feed” testnog profila i dalje je preporučivao veliki broj rizičnih sadržaja.

Regulatorni pritisak: “Vrijeme je da kompanije preuzmu odgovornost”

Britanski ministar tehnologije Peter Kyle poručio je da je “vrijeme da kompanije konačno preuzmu odgovornost”. Zakon o sigurnosti na internetu u Ujedinjenom Kraljevstvu već je pokrenuo istrage protiv 45 internetskih stranica koje mogu ugroziti djecu. Cilj je preciznije definisati obaveze platformi u zaštiti maloljetnika i pooštriti kaznene okvire u slučaju propusta.

Zašto je ovo važno roditeljima, školama i zajednici?

Iako platforme uvode alate poput ograničenja vremena, kontrola privatnosti i automatskih upozorenja, praksa pokazuje da su aktivna uloga roditelja/staratelja i digitalna pismenost djeteta presudni. Evo nekoliko praktičnih koraka:

Šta roditelji mogu uraditi odmah

• Uključite roditeljske kontrole i postavite ograničenja vremena u aplikaciji tiktok i na telefonu.
• Pregledajte feed zajedno s djetetom i otvoreno razgovarajte o tome šta gleda i kako se osjeća dok to gleda.
• Ugasite automatske preporuke kad je moguće, ili “resetujte” istoriju pregleda i interese.
• Prijavljujte i blokirajte štetan sadržaj i naloge; učite dijete kako da to radi samostalno.
• Dogovorite “digitalni ugovor” o pravilima korištenja: satnice, privatnost, kome šalje poruke, šta ne dijeli.
• Uključite školu: razmijenite iskustva s razrednikom/psihologom i drugim roditeljima; zajednički pristupi često su djelotvorniji.

Signali za uzbunu kod tinejdžera

• Nagli pad raspoloženja, izolacija, gubitak interesa za aktivnosti.
• Poremećaji spavanja i apetita, samoponižavajuće izjave.
• Skrivanje ekrana, tajno korištenje, stalni “doomscrolling”.

Ako primijetite ove signale, potražite stručnu podršku (porodični ljekar, školski psiholog, savjetovalište).

Jezik kojim pričamo o mentalnom zdravlju: pažljivo i odgovorno

Mediji i korisnici društvenih mreža imaju posebnu odgovornost. Sadržaji koji romantiziraju ili detaljno opisuju metode samopovređivanja mogu biti okidač. Preporuka je koristiti ne-senzacionalistički jezik, naglašavati da je pomoć dostupna i izbjegavati vizuale koji mogu retraumatizirati publiku.

Novo istraživanje podsjeća da algoritmi nisu neutralni i da mogu pojačati izloženost djece štetnim temama. Iako platforme tvrde da ulažu u sigurnost, praksa pokazuje da je potrebna kombinacija: strožiji regulatorni nadzor, odgovornije preporuke u aplikacijama i proaktivno učešće roditelja, škola i zajednice.

Izvor: noviživot