Sažetak viralne tvrdnje

Po društvenim mrežama kruži upozorenje da banane pojedene odmah nakon buđenja navodno izazivaju “Magnesium Shock Syndrome”: nagle skokove kalija i magnezija, vrtoglavicu, lupanje srca pa čak i paralizu. Preporuka iz tih objava je “nikad bananu na prazan želudac”.

Problem? Takav “sindrom” ne postoji u medicinskim udžbenicima ni smjernicama – a kod zdravih ljudi jedna banana ne može “preopteretiti” električni sistem srca.

Šta kaže fiziologija (i brojke)

• Apsorpcija nije trenutna. Minerali se apsorbuju postepeno, a regulaciju drže hormoni i bubrezi. Tijelo kontinuirano održava ravnotežu elektrolita (homeostazu).
• Koliko imaju banane? Srednja banana obično sadrži oko 400–450 mg kalija i ~30 mg magnezija. To su normalne, korisne količine u okviru uobičajenog dnevnog unosa.
• Elektrika srca ≠ jedan zalogaj. Da bi došlo do opasne aritmije od hrane, morali bi postojati ozbiljni poremećaji izlučivanja kalija (npr. teška bubrežna bolest) ili istovremena primjena lijekova/suplementa koji zadržavaju kalij.

Zaključak: kod zdrave osobe banana na prazan ili pun stomak ne izaziva “elektrolitni šok”.

Ko može biti u riziku od viška kalija (hiperkalijemije)

Ako pripadate nekoj od grupa ispod, savjetujte se s ljekarom o unosu namirnica bogatih kalijem (banane, avokado, spanać, suho voće):

• Hronična bubrežna bolest ili značajno smanjena bubrežna funkcija
• Lijekovi koji povećavaju kalij: ACE inhibitori (npr. enalapril), ARB-ovi (npr. losartan), kalij-štedni diuretici (spironolakton, eplerenon, amilorid, triamteren), visoke doze kalij-supremenata
• Endokrini poremećaji (npr. Addisonova bolest) – rjeđe, ali postoje

Simptomi opasno povišenog kalija uključuju slabost, trnce, nepravilan rad srca, nesvjesticu. To je hitno stanje – potražite medicinsku pomoć.

Da li je “tajming” bitan?

Umjereno – ali ne onako kako tvrdi viralna poruka.

• Prazan vs. pun želudac: Razlika je više u sitiosti i stabilnosti šećera u krvi nego u “eksploziji” elektrolita. Nekom će banana sama po sebi brzo ogladniti ili izazvati blagu mučninu – to je individualno i nije znak toksičnosti.
• Pametnije kombinacije: Ako vam banana sama “ne leži”, pojedite je uz proteine i masti (npr. jogurt, kikiriki puter, šaka oraha) ili kao dio doručka sa vlaknima (ovsene pahuljice). Time ćete usporiti pražnjenje želuca i duže biti siti.

Praktične smjernice za siguran (i koristan) unos

• Zdrave osobe: 1 banana dnevno ili povremeno – s doručkom ili kao međuobrok – sasvim je u redu.
• Ako pijete lijekove koji utiču na kalij ili imate bubrežnu bolest, pitajte ljekara/dijetetičara koliki je vaš ciljani dnevni unos kalija i kako ga rasporediti.
• Hidratacija i raznovrsna ishrana (voće, povrće, integralne žitarice, proteini) važniji su za srce nego to da li ste bananu pojeli u 7:30 ili u 10:30.

Donja linija

• “Magnesium Shock Syndrome” – kako se širi po mrežama – nije priznat medicinski entitet.
• Jedna banana ne izaziva opasne aritmije kod zdravih ljudi, bez obzira na to je li stomak prazan ili pun.
• Stvarni rizik postoji prvenstveno kod osoba sa bubrežnim oboljenjima ili na određenim lijekovima – njima je potreban individualiziran plan ishrane.