InfoKutak

Vaša dnevna doza informacija

DR SVETLANA STANIŠIĆ UPOZORAVA: Da li pojedini vitamini mogu skratiti život? Evo šta stvarno znamo

Sažetak upozorenja i zašto je tema važna

U javnosti se povremeno pojave tvrdnje da dugotrajno i nekritično uzimanje pojedinih vitamina može imati negativan uticaj na zdravlje i očekivani životni vijek. U tom kontekstu spominju se vitamin E i neki vitamini B-kompleksa. Važno je naglasiti: vitamini su neophodni za život, ali suplementi u visokim dozama nisu isto što i zdrava, raznovrsna ishrana. Ovaj tekst pojašnjava šta kažu istraživanja, ko treba biti posebno oprezan, te kako pametno i sigurno koristiti dodatke ishrani.

Vitamin E: kad antioksidans postane problem

Vitamin E je antioksidans i prirodno se nalazi u orašastim plodovima, sjemenkama i biljnim uljima. Međutim, nekoliko velikih analiza pokazalo je da dugotrajne, visoke doze suplementa vitamina E (posebno >200–400 IU dnevno, a naročito >400 IU) mogu biti povezane s većim rizikom od neželjenih ishoda. Potencijalni mehanizmi uključuju poremećaj zgrušavanja krvi (vitamin E može „razrijediti“ krv) i miješanje s djelovanjem drugih nutrijenata i lijekova.

Šta to znači za vas?

  • Ako nemate dokazani deficit ili specifičnu medicinsku indikaciju, izbjegavajte dugotrajno uzimanje visokih doza vitamina E.
  • Prednost dajte hrani bogatoj vitaminom E (badem, lješnjak, suncokretove sjemenke, hladno cijeđena ulja), a ne kapsulama.
  • Ako uzimate antikoagulanse (lijekove za „razrjeđivanje“ krvi) ili imate poremećaje zgrušavanja, obavezno se posavjetujte s ljekarom prije bilo kakvog suplementa vitamina E.

Vitamini B-kompleksa: više nije nužno bolje

Vitamini B (npr. B6, B9/folat, B12) važni su za metabolizam, nervni sistem i stvaranje krvnih ćelija. Ipak, istraživanja ukazuju da vrlo visoke, dugotrajne doze pojedinih B-vitamina mogu biti problematične, naročito kod određenih grupa (npr. pušači, osobe s određenim oboljenjima). Povišene doze B6 mogu uzrokovati neuropatiju (trnjenje, peckanje), a pretjerivanje s B12/B9 u specifičnim okolnostima povezivano je s nepovoljnim ishodima u pojedinim studijama.

Praktične smjernice:

  • Ako se hranite raznovrsno, najčešće ne trebate megadoze B-vitamina.
  • Vegetarijanci/vegani i starije osobe ponekad trebaju B12 – ali doza i trajanje neka budu pod nadzorom ljekara.
  • Ako pušite, imate hronične bolesti ili uzimate više suplemenata paralelno, ne kombinujte naslijepo visoke doze B-vitamina.

Kada su suplementi opravdani – i kako ih koristiti pametno

Suplement je koristan kada postoji:

  • Dokazan deficit (laboratorijski potvrđen).
  • Medicinska indikacija (trudnoća – folat; perniciozna anemija – B12; malapsorpcija; specifične dijete).
  • Kratkoročna potreba uz jasan plan praćenja.

Zlatna pravila sigurnosti:

  1. Prvo hrana, potom kapsula. Vitamini i minerali iz hrane dolaze u „paketu“ s vlaknima, fitonutrijentima i zdravim mastima.
  2. Izbjegavajte megadoze bez razloga. „Više“ ne znači „bolje“, a ponekad znači rizičnije.
  3. Jedan suplement odjednom. Ne uvodite tri nova odjednom – teže je prepoznati šta vam smeta.
  4. Provjerite interakcije. Dodaci mogu uticati na lijekove (antikoagulansi, antihipertenzivi, antidiabetici…).
  5. Periodično pravite pauzu i kontrolu. Kod dugotrajne upotrebe, dogovorite kontrolne nalaze s ljekarom.

Sigurne alternative: kako podići unos bez rizika od pretjerivanja

Za vitamin E (prirodni izvori):

  • Šaka badema ili lješnjaka dnevno.
  • Kašika sjemenki suncokreta ili tikve u salati.
  • Maslinovo, suncokretovo, repičino ulje – hladno cijeđeno, umjereno.

Za vitamine B (prirodni izvori):

  • Integralne žitarice, mahunarke (leća, grah), lisnato zeleno povrće.
  • Jaja, mliječni proizvodi; za B12 – riba i meso (ili B12-fortificirane namirnice kod vegana).
  • Raznovrsna ishrana + dobre navike spavanja, kretanje, manje stresa – jer metabolizam nutrijenata nije samo „tableta“.

Ko treba biti posebno oprezan

  • Osobe na antikoagulansima ili s poremećajima zgrušavanja (vit. E).
  • Pušači i oni s kardiometaboličkim rizicima (izbjegavati eksperimentisanje s visokim dozama).
  • Trudnice/dojilje – suplementacija isključivo po preporuci ginekologa.
  • Starije osobe i hronični bolesnici – sve dodatke usklađivati s ličnim terapijskim planom.

Poruka nije da su vitamini „loši“, nego da nekritično, dugotrajno i visokodozirano suplementiranje može imati neželjenih posljedica. Ako nemate deficit, najbolji „suplement“ je tanjir: raznovrsna ishrana, dovoljno sna, kretanje i smanjenje stresa. Za sve ostalo – krvne analize + savjet ljekara/farmaceuta.

Ne prekidajte naglo terapije koje vam je propisao ljekar, ali ne uvodite ni nove suplemente bez stručnog savjeta. Pametna mjera štiti – i zdravlje, i životni vijek.